Kada govorimo o poduzetničkoj klimi u Hrvatskoj u usporedbi s drugim zemljama Europske unije, ona se može smatrati neuspješnom. Niz izazova poput nedostatka financijske potpore, administrativnih prepreka i nedovoljno razvijenog tržišta rada, otežavaju poslovanje poduzetnicima i utječu na stvaranje nepovoljne poduzetničke klime.
Vladine politike i programi nisu dovoljno usmjereni na poticanje razvoja malih i srednjih poduzeća što im otežava poslovanje. Spora administracija, komplicirani porezni propisi i birokratski procesi predstavljaju velik izazov i prepreku za poduzetnike.
Hrvatska problem loše poduzetničke klime pokušava promijeniti godinama, no usprkos tome istraživanje GEM-a za 2021. godinu pokazalo je da je percepcija kvalitete poduzetničke okoline u Hrvatskoj prosjeka EU, s najnižom ocjenom u skupini zemalja koje su sudjelovale u istraživanju (ukupno 50 članica).[1]
Ukupno je 13 komponenti poduzetničke okoline koje su obuhvaćene istraživanjem. U nastavku ćemo izdvojiti one koje se tiču vladinih politika prema poduzetništvu: prioriteti i podrška poduzetništvu, porezna politika i regulatorni okvir.
Vladine politike - prioriteti i podrška
*vrijednosti 1-9 ( 1 - najlošije, 9 - najbolje)
Vladine politike - porezi i regulativa
*vrijednosti 1-9 (1-najlošije, 9-najbolje)
Jedine dvije komponente iz istraživanja ocjenjene kao stimulirajuće za poduzetničku aktivnost u 2021. godini i prethodne dvije godine bile su dinamika domaćeg tržišta te raspoloživost i kvaliteta fizičke infrastrukture (telekomunikacijska i prometna). Posebno ograničavajuće komponente, upravo su gore navedene, a uz njih su navedene i sljedeće: prisutnost značajnih barijera ulaska na tržište, niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor, te nedostatan doprinos obrazovanja izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih.
Istraživanje je pokazalo da je najčešći razlog izlaska iz poslovnih aktivnosti neprofitabilnost, nove prilike, porezna politika i birokracija. Po izlasku iz poslovnog pothvata zbog birokracije i porezne politike Hrvatska je u vrhu grupe EU zemalja. Iako se od 2019. godine s 21,8% taj postotak smanjio na 9,8% u 2021. godini i dalje se javlja kao jedan od najčešćih razloga.
GEM (Global Entrepreneurship Monitor) pokrenuto je 1999. godine i najveće je svjetsko istraživanje poduzetništva. Hrvatska sudjeluje u GEM istraživanju od 2002. godine. Sudjelovanje Hrvatske u ovakvom istraživanju omogućava uočavanje trendova i obrazaca poduzetničke aktivnosti i identifikaciju kritičnih područja.
Koji su po vašem mišljenju glavni uzroci loše poduzetničke klime u Hrvatskoj?
Slažete li se s rezultatima istraživanja?
Image by Freepik
